Muhamed Žunić, cazinski kalemar: Kalemljenje sibirskog limuna

limun drvo ilustracija HSVegetativni načini razmnožavanja biljaka su oduvijek jako atraktivni, a naročito kalemljenje. Ljudi se posebno interesuju za uzgajanje i kalemljenje onih biljaka koje dolaze iz drugih klimata. Ako pričamo o kontinentalnoj BiH, Hrvatskoj i Srbiji, tu su često traženi agrumi i južno voće, budući da to nisu njihova prirodna staništa te ih to čini još više atraktivnim, a time i traženim za kalemljenje ili uzgoj.

Bosna i Hercegovina se treba naročito pozabaviti kalemarima koji to rade u okviru hobi programa budući da se tu govori o samoukim stručnjacima koji vlastitim opservacijama iz godine u godinu proširuju svoje znanje i na taj način donose ljudima iz svojih krajeva fenotipove i vrste koje inače tu ne mogu da uspjevaju jer, kako smo rekli, nisu njihova prirodna staništa.

Voće s Dalekog Istoka

Agrumi ili citrusi su porijeklom iz određenih tropskih područja Dalekog Istoka. I danas se tu nalaze u divljem stanju. Ovdje spadaju: limun, naranča, mandarina, tangelo, tangor, grejp, limeta, pumelo i kumkati.

Klimatski uslovi su karakteristični za ovu grupu voćaka. Srednja godišnja temperatura treba biti 23-24 stepeni Celzijusa, a godišnja suma je oko 7.500 stepeni Celzijusa. Najtopliji mjeseci su juni i juli sa temperaturom od 28 do 29 stepeni Celzijusa. U periodu od mjeseca maja pa sve do mjeseca oktobra vladaju tropski vjetrovi koji donose obilnu količinu vlage.

Agrotehnika u zasnovanim zasadima je slična kao i za druge kulture, s tim što je navodnjavanje neophodno u intenzivnim zasadima. Uz 1-2 ili više vagona stajnjaka, mineralna đubriva se daju u količinama slično okvirima za druge vrste stablastih voćnih kultura.

Citros limonia – Limun

Prva vrsta citrusa koja se proširila u Evropu. Sadrži značajne količine vitamina C. Najveći svjetski proizvođač je Italija, zatim SAD. Plodovi limuna sa istog stabla se beru u tri navrata: od septembra do kraja novembra je prva berba, zatim od decembra do maja druga, a treća berba je od juna do septembra. Najkvalitetniji plodovi su iz treće berbe, ali oni u ukupnim godišnjim prihodima učestvuju sa svega 10%.

Limun je zimzeleno drvo, malih razmjera (3 do 5 m), razmnožava se generativno i vegetativno.  On je autofertilan (samooplodan), kao uostalom i svi agrumi, a postoje i neke sorte koje su sklone partenokarpiji (dobivaljne biljnih plodova bez oplodnje).

Muhamed Žunić – cazinski kalemar svih voćnih vrsta

Bosna i Hercegovina obiluje raznim samoosposobljenim ekspertima iz oblasti poljoprivrede, a dokaz tome je i Muhamed Žunić, hobista kalemar iz Cazina, krajiškog grada Bosne i Hercegovine. Ovim poslom se bavi preko 20 godina, a kako i sam kaže, od svih voćnih kultura koje kalemi, najtraženiji su mu upravo južno voće i citrusi. Kako je tema članka kalemljenje limuna, pored osnovnih informacija o ovom poslu je pričao i o kalemljenju limuna. 

kalemar muhamed zunic cazinKalemljenje Žunić naziva plemenitim poslom, a baviti se time mu je bila velika želja još od mladih dana.  "Sa djedom sam radio kalemljenja i to mi je ostalo u amanet od njega. Izuzetno mi je drago da sam naslijedio ovaj posao koji ima, prije svega, sentimentalnu vrijednost jer me povezuje s mojim korjenima. Vjerujem da bi i moj rahmetli djed bio ponosan na mene" , priča nam Žunić koji kalemljenje bazira na autohnonim sortama svih voćnih vrsta. 

"Ali, nije mi strano ni kalemljenje komercijalnih sorti bilo kojih voćnih vrsta. U zadnjih pet godina intenzivno kalemim limun, mandarine, ali i ostale agrume, kao i kivi, kaki i druge vrste južnog voća", pojašnjava Žunić dodajući da ima oko 5 do 6 tehnika kalemljenja koje su mu najprihvatljivije i koje najčešće koristi. Otkriva kako najveći primitak ostvaruje korištenjem tehnike engleskog spajanja "čipovanja" u mjesecu augustu, cijepanje pod koru, "kadilak" te prosto spajanje. 

Sibirski limun sve traženija sorta

Pitao sam Žunića koje su to voćne vrste koje ljudi najviše traže.  "Voćne vrste koje sam narod intenzivno potražuje za kalemljenje su sve autohtone sorte jabuke i kruške, a u zadnje vrijeme najviše limun, tačnije sibirski limun koji je sve popularniji u kontinentalnim uslovima uzgoja Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske i Srbije. Kao što sam rekao, sibirski limun je u ovoj godini najtraženiji za kalemljenje. Atraktivno je što naši klimatski uvjeti nisu prirodom predviđeni za njegov uzgoj pa u tome i jeste sama njegova privlačnost. Sve biljke koje okalemim i pripremim u maju već dosta ranije budu rezervisane i tražene još dodatne količine unaprijed."

Zanimalo me je i kakav je primitak kalemljenja i kako se okalemljena biljka ponaša dalje u našim uvjetima uzgoja. Žunić otkriva kako je na početku bavljenja ovim poslom primitak kalemljenja bio loš, ali zadnjih godina doseže postotak i do 90%. 

"Okalemljena biljka se ponaša jako adaptabilno jer tražim podloge iz naših uvjeta uzgoja, a plemka je od poznatog "sibirskog" limuna. Sam ovaj naziv govori da se spomenuta sorta ovog citrusa adaptirala u naše kontinentalne, hladnije uvjete uzgoja u odnosu na njegove prirodne postojbine."

Postupak kalemljenja sibirskog limuna

Muhamed Žunić je otkrio i postupak kalemljenja sibirskog limuna. 

kalemljen limun"Koristim divlje vrste voćaka kao podloge. One moraju biti jednogodišnje. Plemke, također, moraju biti jednogodišnje. Najviše koristim englesko spajanje. Podloga se rasiječe pod 45 stepeni, na isti način i plemka. Kod obje se zareže jedan mali jezičak u procjepnoj površini. To se spoji, zaveže se folijom ili trakom te se ostavi da miruje neko vrijeme. Nakon toga uklanjamo materijal koji smo koristili za omot. Iduće vegetacije, uglavnom, vidimo znakove uspješnog kalemljenja", nesebično je s nama podijelio Žunić. No, on tu ne staje. Upravo da bi širo svoje znanje koje, siguran sam, puno njih zanima, otvorio je Facebook stranicu Voćarstvo Žunić

"Tražen sam kao kalemar pa sam otvorio Facebook stranicu jer je kalemarstvo jako atraktivno stanovništvu Bosne i Hercegovine. Putem stranice sam dostupan za komunikaciju svaki dan. Građani i svi oni koji su zainteresovani mogu da me kontaktiraju. Meni je i čast i izuzetno zadovoljstvo da neku biljku razmnožimo ljudima da bi oni imali tu istu biljku u svom vrtu. Nekada se nešto i zaradi, a najčešće i poklonim okalemljene biljke sibirskog limuna pa i druge", zaključuje Muhamed Žunić. 

Autor: Bekir Dolić / Agro-Eko Magazin